Putevima divljine

Jednom se jedan čovjek uputio daleko,

preko nekakvih gora i mora,

nepoznatim stazama sopstvenih nedođija,

sam sa svojom sudbinom,

ili onim što je mislio da sudbina jeste…

I fallo mu je svega

i ljubavi i hljeba

i poznatog i sigurnog

i utočišta i umirenja

i pitanja i odgovora

i mudrosti i radosti,

nije mu fallo hrabrosti.

To je imao oduvijek…

I znao je da čovjek

sa jednim zrnom bisera

može osvojiti svijet.

Prisvojiti, zaljubiti, omađijati,

zavesti, prigrliti, privoljeti…

Kupala ga je kiša i rosa,

grijao se suncem i mjesecom,

pričao sa zvijezdama,

sa divljima i pitomima,

sa ljudima i zvijerima…

Učio je od svega i svih…

Na putu kroz divljinu…

Nema straha kad je hrabrost dio tvog bića

i to je oduvijek znao.

Gladni psi će razgrabiti meso

da napune svoje stomake

i on će ih pustiti,

neka budu siti.

Zavaraće svoju  glad

i širom otvorenih očiju

pripitomljavaće zvijeri

svijetleći za novi svijet

koji se otvara ispred njega.

 

2 thoughts on “Putevima divljine

  1. Lepo, lepo! Bravo i hvala Milice jos jednom. Znas li pricu bora Pi d’en Xandri sa fotografije? Gradjevinske firme su pokusavale da dobiju tu divnu okolinu kao teren za novu gradnju. Gradjani Sant Cugata su se protivili jer bi izgubili svoju stazu kroz sumu koja je vikendom kada je lepo vreme (znaci, cesto) puna zivota i raznih aktivnosti. Bor je posebno bio na smetnji masineriji za proizvodnju profita jer je star, lep, ponosan. Odlucili su da ga obore (ako obratis paznju primetices ozbiljne tragove sece na stablu), cak su ga i zapalili! Slucajni prolaznik ga je zatekao u plamenu. Uradili su sta se uraditi moze i aktivirali se, kazu da je usledio najveci protest u istoriji Sant Cugata. Bor se oporavio, ozdravio, licenca za gradnju nikada nije odobrena i on danas stoji jos lepsi i visi. Mala pobeda, ali lepa i vazna prica.

    Liked by 1 person

    1. Hvala ti draga. Da znam za pricu da su pokušali da ga odsjeku i zapale i da ga je slučajnik prolaznik negdje spasio, ali ostali dio njegove istorije nisam znala. Potpuno se velelepan, sve sa tim vidljivim ožiljcima na stablu, da podsjete koliko je jak i održiv. 😉 Grlim te

      Like

Leave a Comment

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s